Ediciones Inéditas – Los Angeles
Ova fotografija kačketa kruži internetom kao kontrapunkt sada već [bivšem] predsedniku Donaldu Trampu i kačketu koji je on učinio poznatim. On služi kao vizuelni podsetnik da je veliki deo teritorije SAD nekada bio meksička nacionalna teritorija. Čikanx čin deturnamenta.[1] Doduše, čin deturnamenta kojemu nedostaje kritička analiza meksičke istorije. Naime, da značajni deo nacionalističkog žara čikanx pokreta proizilazi iz gubitka meksičke teritorije u rasističkoj agresiji od strane SAD-a. Ona je za ishod imala Sporazum iz Gvadalupe Hidalga 1848., kojim je SAD-u „predata“ teritorija danas poznata kao Kalifornija, i velika oblast koja, ugrubo, obuhvata polovinu Novog Meksika, najveći deo Arizone, Nevade, Jute i delove Vajominga i Kolorada.
Prošle godine su dvojica umetnika odlučila da obeleže severnu granicu Meksika iz 1821. postavljanjem obeliska koji leže duboko unutar trenutnih granica SAD-a. Danas taj istorijski oblik Meksičke republike nazivamo Prvo meksičko carstvo; to carstvo se prostiralo preko velikog dela Centralne Amerike, zahvatajući nacionalnu teritoriju Kostarike. Da su ovi umetnici obeležili južnu granicu Carstva, očiti previd tog projekta bio bi nam vidljiviji. Da, oni tvrde kako žele da prikažu prolaznu prirodu granica, ali nehotično ukazuju na to šta projekat Meksičke republike zapravo predstavlja: ekstrakciju kapitala unutar njenih granica, bez potrebe za agresorskim ratovima (kolonijalizmom); projekat koji preferira klasni rat kroz privatizaciju prirodnih resursa[2] u zajedničkom vlasništvu i ekstrakciju viška vrednosti od svog urođeničkog, crnačkog i mestičkog stanovništva. Nekada je ovaj državni projekat vladao daleko prostranijom teritorijom. Nostalgična slika miroljubive domovine koju čikano ljudi često projektuju na Meksiko počinje da gubi sjaj. Uprkos tome, iz te nostalgije je rođen značajan deo čikano nacionalizma.
Continue reading